Pregled prije prijedloga.
Pregled kod liječnika estetske medicine nadograđuje klasični internistički pregled. Ciljevi su procjena biološke dobi, prevencija poremećaja povezanih sa starenjem i poboljšanje psihofizičkih sposobnosti.
Najprije prevencija, zatim korekcija
Estetska medicina bavi se izgradnjom i obnovom individualne psihofizičke ravnoteže. Djeluje u prevenciji i korekciji estetskih problema koji s vremenom mogu dovesti do patoloških ili psihofizičkih poremećaja.
U preventivnoj fazi liječnik uči pacijenta kako upoznati naslijeđene osobine svog organizma i kako se prema njima odnositi kroz prehranu, tjelesnu aktivnost, psihološku ravnotežu i njegu kože.
U korektivnoj fazi program se oslanja isključivo na priznate metode i tehnike: medicinske, kirurške, kineziterapijske, termalne i kozmetičke.
Pregled traje oko sat vremena i obuhvaća pregled tijela i pregled lica.
Pregled tijela
Dijagnostički pristup kombinira klasične i ciljane metode:
Anamneza
Tradicionalna i ciljana anamneza estetske medicine.
Klinički pregled
Klasični pregled pacijenta.
Psihološka procjena
Kratki testovi uklopljeni u razgovor, za cjelovitu sliku psihološkog stanja.
Morfoantropometrija
Tjelesna masa nekad i danas, idealna i nemasna masa te ukupna voda u tijelu, mjerene plikometrijom i impedancijom. Na temelju toga planiraju se prehrana i lokalni tretmani.
Posturalna procjena
Otkrivanje poremećaja položaja tijela u mirovanju i pokretu, izravnim promatranjem i podoskopom.
Tjelesni kapacitet
Mjerenje potrošnje kisika, snage i pokretljivosti zglobova goniometrom.
Angiološka procjena
Pregled krvnih žila doplerskom sondom.
Ultrazvuk
Ehografski pregled prema potrebi.
Pregled kože lica
Prevencija i praćenje starenja kože važni su za psihičko i tjelesno stanje osobe u svakoj dobi. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Carlo Alberto Bartoletti (Rim) i Gaston Ramette (Pariz) postavili su metodologiju procjene kože: kako upoznati njezinu obranu i odrediti biotip, primjerice masnu, suhu ili osjetljivu kožu.
Pregled počinje anamnezom: način života, kožne bolesti, lijekovi, subjektivni osjećaj kože. Slijedi pregled golim okom, pod hladnim svjetlom i Woodovom lampom, koja otkriva komedone, pigmentacije nevidljive golim okom i ljuskanje. Palpacijom se procjenjuju glatkoća, masnoća, hrapavost, debljina i elastičnost kože. Za pigmentne promjene koristi se dermatoskopija, neinvazivna metoda pregleda pigmenta.
Rezultat je osobni savjet o njezi kože (čišćenje, hidratacija, zaštita od sunca) i, prema potrebi, plan tretmana uz kontrolna mjerenja.
Mjerenja kože
Krajem sedamdesetih Ramette i Bartoletti formulirali su prvi protokol instrumentalnog pregleda kože. Danas obuhvaća:
pH-metrija
Elektrodom se mjeri kiselost površine kože.
Sebometrija
Količina masnoće na površini kože, mjerena sebometrom.
Korneometrija
Hidratacija rožnatog sloja kože, mjerena korneometrom.
Test mliječnom kiselinom
Test po Ramettu kojim se potvrđuje osjetljiva koža.
Dermografizam
Procjena stupnja kožne iritabilnosti.
Otisak kože
Trodimenzionalni prikaz površine kože.
Kada se preporučuje pregled kože
Procjenu je korisno napraviti rano, nakon puberteta, kako bi se na vrijeme upoznali tip kože i njezina obrana. Drugi važan trenutak je menopauza, kada se zbog hormonskih promjena smanjuje lučenje masnoće i njegu treba prilagoditi.
Prema ovoj metodologiji, u mlađoj dobi pregled se ponavlja svake dvije godine, a nakon menopauze jednom godišnje. Konačnu preporuku uvijek daje vaš liječnik.
Prije bilo kakvog tretmana pročitajte naš vodič za pacijente.
Vodič za pacijente